Danas ćemo se misaono zaputiti na jedno uzbudljivo putovanje. Odlučili smo se autom obići cijelu Zemlju, ali nećemo mi voziti s obzirom da bi nam to bilo izuzetno naporno. Našli smo bolju soluciju, unajmljivat ćemo taksije cijelo vrijeme.
Pretpostavimo da smo probali s jednim taksi vozačem jer bi nam to bilo jednostavnije, ali da nitko nije htio voziti toliko dugo. Okej, nema veze, svaki put kada izađemo iz jednog taksija, odmah ćemo tražiti novi i tako do kraja cijelog putovanja. To valjda ne bi trebalo biti teško, zar ne? Osim na pojedinim mjestima, ali to ćemo radi jednostavnosti računa ovdje zanemariti.
Krenimo s brojkama. Prvo ćemo pokušati utvrditi koliki je zapravo opseg Zemlje. Ukoliko nam je taj podatak nepoznat, onda ga možemo i izračunati. Pretpostavimo da nam je makar poznat polumjer Zemlje koji iznosi 6371km. To će nas već u idućem koraku dovesti do rješenja ukoliko uporijebimo formulu za opseg O = 2*r*pi. Nakon uvrštavanja dobivamo da je opseg Zemlje 40075km.
Bacimo se sada na taksi. Ukoliko uzmemo u obzir neka naša iskustva, znamo da za otprilike 10km vožnje u taksiju platimo oko 30kn. S ovim podatkom naše se rješenje već polako i nazire. Ako svakih 10km moramo izaći iz taksija i uzeti novi, a moramo obići put od 40075km, to znači da ćemo morati promijeniti oko 4008 taksija, odnosno vožnji.
Koliko će nas takvo iskustvo koštati?
Pa svaku vožnju plaćamo 30kn, što znači da će nas sve to skupa koštati oko 120 240kn.
Koliko će nam za takvu ekspediciju trebati vremena i hoćemo li našim taksistima ostavljati napojnice, ostavit ćemo za neki drugi put. S obzirom da nam je potpuno nepoznato koliko ćemo dugo čekati taksi na pojedinim mjestima i hoćemo li ga uopće i dočekati.
Probat ćemo sada malo proširiti ovo pitanje i vidjeti kolika je vjerojatnost da se prosječnom vozaču dogodi prometna nezgoda. Kasnije, tu brojku usporedit ćemo s vožnjom u avionu i vidjeti je li istina da smo u avionu sigurniji nego u atomobilu. Također, koristit ćemo se podacima koje možemo pronaći kroz medije i izvedene statistike.
Statistika nam govori da prosječni vozač automobila u Hrvatskoj godišnje prijeđe oko 12 757km. Isto tako, znamo po nekim podacima da je oko 2 000 000 ljudi s vozačkom dozvolom. Na osnovu toga možemo izračunati koliko vozači prijeđu kilometara na godišnjoj razini:
Crna statistika nam govori da prosječno godišnje na cesti strada 300 ljudi te ukoliko znamo da prosječna životna dob stanovnika iznosi 75 godina, možemo izračunati da vjerojatnost prometne nezgode na cesti iznosi:
Kakva je vjerojatnost da se to dogodi pri vožnji avionom? Koristeći se nekom pretpostavkom da svatko od nas leti prosječno tri puta godišnje, nećemo dobiti rezultate koje nam daje statistika letova u Hrvatskoj prošle godine, tako da se nećemo previše baviti pretpostavkama nego ćemo samo uzeti brojeve koje možemo pronaći na internetu. Podaci kažu da godišnje avionom leti oko 304 000 putnika i ako svatko od njih leti barem 3 puta godišnje dolazimo do rezultata od 912 000 letova godišnje. Uzet ćemo također jednu grubu pretpostavku da prosječan let traje 500km i dobiti da je to otprilike prijeđenih 456 000 000km godišnje. U 2017. godini bilo je 10 avionskih nesreća, većinom manjih aviona (ne putničkih), stradalo je ukupno 63 osobe. Sličnim izračunom kao i za automobile dolazimo do brojke od 1.09*10-3, odnosno 0.1%. (taj postotak vjerojatno je još i manji).
Što otprilike znači da nam je pet puta sigurnije voziti se avionom nego autom, što potvrđuje onu našu pretpostavku koju smo dali na samom početku članka. S obzirom da se ovdje radi o crnoj i depresivnoj temi, detaljan postupak izračuna je preskočen i svrha je bila samo pružiti neku osnovnu sliku i da je i u ovom slučaju uz malo poznavanja matematike moguće doći do okvirnih brojki i vjerojatnosti.
Stay safe!
Autor: Dejan Gemeri
LITERATURA:
[1]https://www.24sata.hr/tech/hrvatski-vozaci-prosjecno-na-godinu-voze-12757-kilometara-362090, 2018.
[2] https://www.dzs.hr/Hrv/important/Interesting/articles/Dan%20vozaca.pdf, 2018.
[3]https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ove-godine-u-prometu-poginulu-289-osoba-6-posto-vise-no-lani—496569.html, 2018.
[4]https://www.antenazadar.hr/clanak/2017/11/zene-u-hrvatskoj-prosjecno-dozive-81-godinu-a-muskarci-75-godina/, 2018.
[5]https://www.vecernji.hr/vijesti/nenad-pokos-rodjeni-umrli-demografija-stjepan-sterc-1227477, 2018.
[6]http://www.poslovni.hr/hrvatska/tri-hrvatska-aerodroma-s-vise-od-dva-milijuna-putnika-336259, 2018.
[7] J.A.Adam (2012). X and the City
